top of page
50.jpg
PB290045.JPG

Predavanja

50.jpg

POREMEĆAJI STANJA UHRANJENOSTI
– kako im pristupiti?

Zbog užurbanog načina života kakvim velik dio ljudi suvremenog društva živi postali smo svjedoci dva ekstrema u pogledu stanja uhranjenosti svih dobnih skupina i oba spola – poremećaja jedenja zbog ideala mršavosti i pretilosti. Pretilost je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema koji je poprimio razmjere globalne epidemije. To je bolest kod kojeg se višak masnog tkiva nakuplja do te mjere da ugrožava zdravlje. Prekomjeran energetski unos, manjak fizičke aktivnosti, stres, al i genetski čimbenici doprinose nastanku ove bolesti. Prevalencija pretilosti već godinama je u porastu, ali posebno nas zabrinjava činjenica da imamo sve veći broj djece i adolescenata koji su prema indeksu tjelesne mase (BMI) prekomjerne tjelesne mase ili pretili. Poznato je kako se vrlo često loše usvojene prehrambene i životne navike iz dječje i adolescentne dobi prenose u odraslu dob. Važno je naglasiti da su prekomjerna tjelesna masa i pretilost značajni čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti (CVD), dijabetesa tipa 2, al i nekih oblika karcinoma.

S druge pak strane svjedoci smo porasta prevalencije poremećaja jedenja zbog ideala mršavosti kojima su posebno izloženi mladi. Poremećaji jedenja mogu biti od nezadovoljstva izgledom do pravih poremećaja kao što su anoreksija, bulimija, ali sve češće se spominje i ortoreksija. Ove bolesti u najvećoj mjeri pogađaju adolescente koji pod utjecajem medija i vršnjaka posežu za redukcijskim dijetama koje provode nekontrolirano. Dijeta je potencijalno učinkovita strategija kojom se kontrolira tjelesna masa, no ukoliko se provodi bez nadzora stručne osobe dovodi do fluktuacija u tjelesnoj masi koje mogu uzrokovati zdravstvene probleme.

Anoreksija

Anoreksija je po život opasan poremećaj kod kojeg osobe nemilosrdno i uspješno teže mršavosti koja rezultira ozbiljnim gubitkom mase. Također dolazi i do smetnja u ponašanju, depresije, opsesivne zabrinutosti zbog hrane te hormonalne disfunkcije. Takve osobe su izrazito mršave iako sebe percepiraju “debelima”. Bulimija je poremećaj kojeg je puno teže dijagnosticirati obzirom da osobe koje boluju od bulimije često imaju normalan indeks tjelesne mase. Ovaj poremećaj se očituje kroz nekontrolirane epizode prejedanja nakon čega slijede najmerno izazvana povraćanja ili primjena laksativa. Zbog učestalog povraćanja dolazi do oštećenja probavnog trakta, al i zubi stoga stomatološki pregled pomaže prilikom dijagnoze. Neki od fizičkih pokazatelja ove bolesti su osim oštećene zubne cakline i Russelov znak (rana ili ožiljak ispod kažiprsta zbog izazivanja povraćanja), neprirodno siva boja kože zbog pomanjkanja mikronutrijenata (vitamina i minerala), slaba kosa i nokti, a u najgorim fazama bolesti takve osobe sklone su samoozljeđivanju. U poslijednje vrijeme sve više se govori i o poremećaju pod nazivom ortoreksija koja podrazumjeva pretjeranu opsjednutost “zdravom hranom”. Iako bi pravilna prehrana svima trebala biti imperativ, pretjerana opsjednutost namirnicama predstavlja također zdravstveni problem. Prehrana u slučaju prisutnosti ortoreksije postaje često toliko restriktivna da se ponekad izbacuju cijele skupine namirnica pri čemu se riskira cijeli niz nutritivnih deficita. Osoba pogođena ortoreksijom ne može sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima, izolira se iz obiteljskih i društvenih aktivnosti kako bi se bavila kreiranjem “čistog” jelovnika.

Svi ovi poremećaji donose cijeli niz problema te utječu na kvalitetu života i sami životni vijek. Potrebna je suradnja stručnjaka iz različitih područja kako bi se provodilo što više edukacija na tu temu. Popularan i pristupačan način je provođenje radionica i organiziranje raziličitih tribina. Naglasak treba biti na promjeni načina života, a ne provođenju nekontroliranih redukcijskih dijeta. Promjena načina života uključuje edukaciju o izboru nutritivno kvalitetnijih namirnica. Velik korak ka boljim navikama je izbacivanje “praznih kalorija” iz svakodnevne prehrane. Tzv.prazne kalorije doprinose povećanom energetskom unosu, a pri tome  organizam ne unosimo važne nutrijente. Kako bi se što bolje kontrolirao unos takvih kalorija preporuča se kada je god moguće čitati deklaracije na namirnicama. Tako se zaslađeni napici koji imaju puno dodanih šećera mogu zamijeniti svježe iscjeđenim sokom koji je bogat prirodnim šećerima ili jednostavno vodom. Također slane grickalice puno je bolje zamijeniti orašastim plodovima ili suhim voćem. I za kraj, ne zaboraviti na fizičku aktivnost! To ne znači da se svi trebamo upisati u neki sporski klub ili teretanu, ali svatko od nas treba dnevno odvojiti barem 30 min za dodatnu aktivnost. Stiže nam proljeće, izlika više nemamo . Odavno je poznata izreka: Zdrav duh u zdravom tijelu!

                                                                                                                                                                                                Josipa Mađarić, mag.nutr

51.jpg

Nova vladarica TZLP!

rastika.jpg

Nažalost, ne radi se o poznatom showu  već o tamnozelenom lisnatom povrću. Prve asocijacije na ovu skupinu povrća najčešće su špinat, blitva, kelj i kupus, a vrlo rijetko raštika. Pomalo zaboravljena, raštika ili rašćika, kako se još naziva u pojedinim dijelovima Hrvatske, zeljasta je mediteranska biljka koja se uzgaja zbog lišća. Kao povrtna kultura uzgaja se u priobalnom dijelu Hrvatske, a bere se tijekom čitave zime do ranog proljeća. Što znači da dolazi najbolje vrijeme za probati nešto novo, raštiku.

Tamnozeleno lisnato povrće karakterizira niska energetska vrijednost, visoka nutritivna gustoća te mnogobrojni pozitivni učinci na organizam zbog čega su preporuke o svakodnevnom konzumiranju i više nego opravdane. U zadnje vrijeme fokus istraživanja, do sada najčešće usmjeren prema drugim pripadnicima tamnozelenog i krucifernog povrća, polako se okreće  raštici. Među pozitivnim učincima raštike na organizam koji su pripisani nizu fitonutrijenata, te najznačajnijim glikozinolatima, prednjače prevencija karcinoma, detoksifikacijski učinak zbog poticanja sinteze antioksidativnih enzima te pozitivan utjecaj na imunološki sutav. Raštika na 100 g sadrži tek 41 kcal, no ono što ju čini vladaricom ove skupine sadržaj je vitamina i minerala. Sadrži visoke količine karotenoida, luteina i β – karotena, odnosno provitamina A te kalcija i mangana. Uz to predstavlja dobar izvor vitamina B skupine, te vitamina E i C.

Najčešće se priprema na lešo ili kao varivo, može zamijeniti špinat ili blitvu u bilo kojem jelu, te listove kupusa kod pripremanja sarme.Iako se ovisno o pripremi sadržaj  komponenti mijenja, raštika bilo kuhana na pari ili u vodi, predstavlja dobar izvor prehrambenih

vlakana. Posebno u nadolazećem periodu godine, obrok bogat prehrambenim vlaknima potaknuti će probavu i peristaltiku te pomoći u snižavanju razine kolesterola. Ovih blagdana, kada se zaželite nečega „na žlicu“ dajte priliku raštici.

DIJETOTERAPIJA KOD HIPERLIPIDEMIJE, OSTEOPOROZE I URTIKARIJE

HIPERLIPIDEMIJA
probava.jpg

Hiperlipidemija ili poviše razina masnoće u krvi rezultat je prekomjenog unosa ugljikohidrata i masti putem prehrane. Okarakterizirana je povećanim razinama kolesterola i triglicerida u krvi. U polovici slučajeva bolest se može prevenirati ili nadzirati smanjenjem rizičnih čimbenika, kao što su prehrana, fizička aktivnost, stres i pušenje te samim time smanjiti rizik od razvitka drugih kardiovaskularnih bolesti.

Kvaliteta masti koje unosimo i njezina količina je u ovom slučaju ključan čimbenik prevencije. Naglasak se stavlja na unos mono i polinezasićenih masnih kiselina, omega-3 masnih kiselina, vlakana, antioksidanasa i fitosterola te povećanje fizičke aktivnosti. Osim na unos masti pazi se i na adekvatan unos i izvore ugljikohidrata pa se prednost daje cjelovitim žitaricama, integralnim proizvodima te voću i povrću, koje je ujedno dobar izvor vlakana.

ŠTO JESTI ?

    • Omega-3-masnih kiselina: tuna, losos, srdela, lanene sjemenke

    • Omega-6-masnih kiselina: orah, badem, kikiriki

    • Vlakana: voće, povrće

    • Antioksidansa : voće, povrće, čaj, crna čokolada, kava, crno vino

    • Fitosterola : biljna ulja, sjemenke, orašasto voćeI

ŠTO ZBJEGAVATI ? :

  • majonezu, 

  • začinjenu hranu,

  • prženu hranu,

  • dressinge za salatu,

  • procesiranu hranu

 

 MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

 POŽELJNO KONZUMIRATI :Light mliječne proizvode, svježi posni sir, jogurt, kefir

 POŽELJNO IZBJEGAVATI:  Maslac, punomasne proizvode – sir, vrhnja (za kuhanje, Mileram, slatko vrhnje)

 

RIBA I MESO

POŽELJNO KONZUMIRATI: Morsku ribu – naglasak na tuni, sardini, lososu (poželjno da nije konzervirano, dimljeno i prženo) Pureće i pileće meso bez kožice Teletina , bjeljanjak

POŽELJNO IZBJEGAVATI: Žutanjak, svinjetina, prasetina, janjetina, mesne prerađevine (suhomesnati proizvodi, mesni doručak, hrenovke, pašteta), svinjska mast, iznutrice

 

VOĆE

POŽELJNO KONZUMIRATI: Bobičasto voće , orašasto voće, citrusi (limun, naranča...), sušeno voće, lubenica...

POŽELJNO IZBJEGAVATI:  -

POVRĆE

POŽELJNO KONZUMIRATI: Može se konzumirati svo povrće, samo je bitan način pripreme – KUHANO i ne previše začinjeno!!!

Naglasak na mahunarkama

POŽELJNO IZBJEGAVATI: -

 

KRUH I PECIVO

POŽELJNO KONZUMIRATI: Proizvodi sa cjelovitim žitaricama- kruh, zobene pahuljice...

POŽELJNO IZBJEGAVATI: Proizvodi od bijelog brašna, peciva, dizana tijesta

SLASTICE

POŽELJNO KONZUMIRATI: Suhi kolači, marmelada za dijabetičare, crna čokolada

POŽELJNO IZBJEGAVATI: Mliječna čokolada, kremasti kolači, kolači poput baklava, urmašice

PIĆA

POŽELJNO KONZUMIRATI: Voda, crna kava, svježe iscijeđeni voćni sokovi, čaj, crno vino u umjerenim količinama

POŽELJNO IZBJEGAVATI: Topla čokolada, kakao, alkohol

IZVOR PODATAKA:

  • Mandić, Milena L: Prehrambeno – tehnološki fakultet Osijek, 2014.

probava 2.jpg
Osteoporoza je medicinsko stanje koje karakterizira smanjenje koštane mase i povećanog rizika lomova. Stopa pojavnosti je veća kod žena nego kod muškaraca i to nakon menopauze. To stanje uzrokovano je djelovanjem koštanih stanica, osteoklasta, koje razgrađuju i otapaju minerale iz kosti, zbog čega nastaju sitne šupljine. Intenzivniji gubitak koštane mase se ne može zaustaviti, ali se donekle može ublažiti pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću i izbjegavanjem pušenja. Čimbenici rizika koji otvaraju put osteoporozi su: nedovoljan unos hrane bogate kalcijem, konzumacija velikih količina kave i/ili alkohola, pušenje, dugotrajna upotreba lijekova te nedovoljna fizička aktivnost. Kao analitički pokazatelj koristimo BMD (bone mineral density). Preporučen unos kalcija za dob žena 30-50 godina je 1000-2500 mg/dan, a  51-70 godina je 1200-2500 mg/dan.
OSTEOPOROZA.jpg
OSTEOPOROZA
osteoporoza 2.jpg

Koprivnjača tj. akutna urtikarija je kožna bolest koju karakterizira pojava osipa ili mrlja na koži, karakteriziraju ju svrbežne i kožne reakcije.

izazvane mnogobrojnim vanjskim čimbenicima, kao što su sastojni hrane, lijekovi, ubodi insekata i sl. Urtike, odnosno promjene na koži, nalikuju onima pri kontaktu s koprivom, popračene su jakim svrbežom koji traje od nekoliko minuta do nekoliko dana. Kod težih slučajeva može doći do otežanog disanja pa čak i gušenja, naticanja unutrašnjih organa, zatvaranja dišnih puteva te nekontroliranog grčenja crijeva. Kada govorimo o hrani jedni od najčešćih uzročnika urtikarija su konzervansi, aditivi te toksini prisutni u procesiranoj hrani.

URTIKARIJA
urtikarija.jpg
koprivnjača.png
bottom of page